Početna > BiH, Bjelosvjetski političari i BiH > BiH treba novo uređenje, ugledajte se na Švicarsku

BiH treba novo uređenje, ugledajte se na Švicarsku


( NAPOKON- pametan i prijateljski prijedlog sa stvarnom namjerom da se riješi problem ustroja BiH! /op.a.)

Čarls Kapčan (Charles Kupchan), bivši dužnosnik administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Bila Klintona (Bill Clinton), ugledni je profesor Univerziteta “Georgetown” u Vašingtonu i član Vijeća za međunarodne odnose, najvažnijeg američkog udruženja za promišljanje američke vanjske politike.

U ekskluzivnom razgovoru za “Avaz” Kapčan kaže kako bi međunarodna zajednica trebala organizirati “ustavnu konvenciju” za Bosnu i Hercegovinu. Naš sagovornik, inače autor knjige “Kako neprijatelji postaju prijatelji”, smatra da je BiH suviše opterećena prošlošću i da je trenutno u najtežoj situaciji od svih bivših jugoslavenskih republika. Tvrdi i da bi budućnost BiH mogla biti po uzoru na Švicarsku, ali da sve zavisi od unutrašnjih dogovora.

Kako bi moglo izgledati postdejtonsko uređenje BiH, a da politički, ekonomski i socijalno funkcionira?

– Postoje modeli koje bi Bosanci mogli primijeniti. Jedan bi bio model Švicarske, gdje kantoni operiraju unutar federalne strukture. Švicarska je posebno koristan primjer, jer su njeni kantoni, historijski, bili podijeljeni po religijskim linijama. Rat je, zaista, mnogo puta izbijao između katoličkih i protestantskih kantona. Švicarska je čak i lingvistički raznolika. I pored toga, ona funkcionira efektivno kao stabilna unitarna politička tvorevina. Federalni sistemi kao što su oni u SAD-u ili Njemačkoj, isto tako osiguravaju dobre modele da bi se centralna vlast izbalansirala sa značajnim mjerama autonomije za zasebne jedinice koje čine federalni entitet.

Treba li organizirati “Dejton 2” da bi se stiglo do funkcionalnih rješenja i kakvu ulogu treba imati OHR?

– “Dejton 2” ili neka vrsta ustavne konvencije je potreba. Sve strane se trebaju kolektivno slobodno izjasniti o reformi institucija u BiH i modificirati sistem. Ured visokog predstavnika treba ostati u BiH sve dok se takav novi sistem ne uzdigne i ne proradi.

Napisali ste knjigu o tome kako su se Nijemci i Francuzi i drugi Evropljani pomirili iako je to izgledalo moguće. Je li samo vrijeme u pitanju kada će i Balkanci doći do te evropske katarze?

– To je na Balkanu različito od slučaja do slučaja. Rekao bih da sam oko Bosne malo više skeptičan da bih rekao kako je sve što nam treba vrijeme. To je zato što država na ustavnoj razini ostaje nefunkcionalna. Bosna i Hercegovina treba jednu vrstu političkog finala. To bi omogućilo put za razrješenje preostalih animoziteta. Ako pogledate Hrvatsku, Sloveniju, možda čak Kosovo i Srbiju, tamo su dijelovi mozaika na mjestu i tamo sada treba kupiti još malo vremena do integracije koja će, uz generacijske promjene, zauzeti svoj kurs.

 Šta očekujete od novog državnog sekretara Džona Kerija?

– Nemam privilegiju informacija šta novi državni sekretar namjerava učiniti, ali mogu osjetiti kako u vladi i među ekspertima raste uvjerenje da je strukturalna reforma neophodna u BiH. A to znači da politički sistem koji je ostavljen od Dejtona, zahtijeva popravak. Mora se iskoristiti dinamika euroatlantskih integracija, što se pokazalo vrlo efektnim prema Srbiji.

 Gledajte naprijed, a ne nazad

– Znate, ja mislim da će BiH jednom priznati Kosovo. Mislim da je nepriznavanje bio rezultat manje zbog Kosova, a više zbog unutrašnjih podjela. Te unutrašnje podjele u BiH utječu i na njene vanjske odnose, čak i na one sa Sjedinjenim Državama i euroatlantskom zajednicom. Glavna poruka je – gledajte naprijed, a ne nazad. Ja sam relativno uvjeren da će u dogledno vrijeme, prije ili kasnije, cijeli balkanski poluotok biti u potpunosti integriran u euroatlantske integracije.

 BiH je jedno od najtežih pitanja

– Ljudi na Balkanu na neki način nemaju mnogo izbora. Takoreći, Bošnjaci, Srbi i Hrvati nemaju luksuz da odluče hoće li biti prijatelji ili ne, a to je zato što oni moraju biti prijatelji. To je zato što žive zajedno. U tom smislu, postoji hladna realnost o geografiji i demografiji. I ta hladna realnost pruža podsticaj da se gleda naprijed, a ne nazad. Da, BiH je jedno od najtežih pitanja preostalih na Balkanu.

avaz.ba
  1. Nijedan komentar do sada.
  1. No trackbacks yet.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s