Početna > HDZ BiH, Hrvati u BiH > Riješimo otvorena pitanja i okrenimo se Europi

Riješimo otvorena pitanja i okrenimo se Europi


Dr. Dragan Čović, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a;
“Čemu izbori ako netko može odlučiti da Hrvate predstavljaju oni koji su dobili dva posto glasova.”
Predstojećih desetak dana ključni su za BiH. Lideri šest političkih stranaka pred velikim su izazovom. Korak prema europskoj budućnosti ili povratak u probleme. Sastanak u Mostaru mogao bi dati odgovore na ključna pitanja. O tome, ali i drugim otvorenim pitanjima u BiH, od proračuna, izbora, provedbe presude Suda u Strasbourgu, Vlade FBiH, europskih izazova, Hrvatske, problema Mostara…, razgovarali smo s domaćinom sastanka lidera stranaka šestorke predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
Sastanak političkih lidera trebao bi se održati uskoro u Mostaru. Kako idu pripreme?
Da, ideja je da sastanak bude sredinom svibnja u Mostaru. Razgovarao sam sa svim predsjednicima stranaka i svi se slažu da to bude 16. svibnja.

Postoje i preduvjeti za taj sastanak. Koji?

Jedini uvjet je da do tada približimo stavove po pitanju presude Sejdić – Finci. Ako se ne bi dogodilo da imamo potrebnu razinu usuglašenosti oko presude Suda u Strasbourgu, onda je pitanje hoće li se sastanak uopće održati ili ćemo sačekati da se to pitanje riješi.

Očekujete li onda da se pitanje Sejdić – Finci riješi u Mostaru?

Siguran sam da se ono može riješiti. Međusobno znamo sve naše kalkulacije i stavove sve tri strane, odnosno, svih šest stranaka. Postoji optimizam da će se naći rješenje koje će zadovoljiti sve strane. Međutim, kod nas je previše neracionalnosti, tako da postoji previše upitnika.

Ali usporedo s razgovorima ide i raspisivanje lokalnih izbora. Koliko je dobro to paralelno raditi?


Ako se ne dogovorimo oko bitnih stvari do kraja mjeseca, onda se bojim da će problemi ostati sve dok ne prođu lokalni izbori, i to nije dobro.

I pitanje proračuna će biti tema razgovora?

Nadam se da bi već kroz dan-dva trebala biti zakazana sjednica Parlamenta gdje bi se proračun trebao usvojiti. Onda bi bilo bespredmetno razgovarati na sastanku o tome. Prošao je Vijeće ministara, Predsjedništvo i tako može i u Parlamentu.

No, ako se proračun ne usvoji, koje su posljedice?

Tada ulazimo u sasvim nove probleme, i to oko financiranja izbora, popisa stanovništva i mnoge druge aktivnosti koje Vijeće ministara neće moći raditi. Ne smijemo se dovesti u poziciju kakvu smo imali prošle godine. Ali ja to pitanje više ne otvaram kao problem. Vjerujem da imamo dovoljno, i to uvjerljivo ruku u Parlamentu da proračun prođe.

Može li upravo pitanje proračuna pokvariti planove o kojima govorite, odnosno rezultate sastanaka?

Apsolutno da. Očekivao sam da će proračun dobiti potporu sviju. Pomalo mi je iznenađenje ovakav razvoj situacije jer je nelogično ako imate šest stranaka pozicije koji su precizno postavili plan aktivnosti ispred sebe, da jedna od stranaka sada, bez obzira iz kojih razloga, iskače iz toga.

Govorite o SDA, koji se po ovom pitanju ponaša kao oporba!?

SDA je klasična oporba u ovom slučaju, što je pomalo čudno. No, vidjet ćemo kako će se ponašati u Parlamentu. Naznake govore kako bi se i u Parlamentu mogli ponašati na sličan način, i to će onda sigurno stvoriti krizu odnosa unutar šestorke. Taj odnos može uvelike zakomplicirati cijelu priču.

Što ako na sastanku uspijete riješiti otvorena pitanja o kojima govorite?

Onda ćemo se okrenuti gospodarsko-socijalnim pitanjima i vidjeti kako racionalizirati administraciju. To smo pitanje već djelomično otvorili u Banjoj Luci i djelomično se to ugradilo u proračun. Vidimo kakve su reakcije na prijedloge za smanjenje broja ljudi u administraciji, smanjenje troškova, plaća…

Pozvani ste i u Bruxelles. No, čini se da je sve neizvjesno. Hoće li tog susreta biti ako pregovori u Mostaru ne uspiju?

Otići na taj sastanak, a ne riješiti pitanje Sejdić – Finci bilo bi krajnje neodgovorno.

Što bi se uopće trebalo dogoditi u Bruxellesu, o čemu će se razgovarati s europskim liderima?

Prema onome što je meni preneseno, na sastanku će biti nositelji izvršne vlasti, članovi Predsjedništva i lideri stranaka iz BiH. To bi vjerojatno bio jedan od dužih sastanaka. Raspravljalo bi se o svim temama i problemima u BiH. To su euroatlanski procesi i sve što trebamo uraditi kako bi dobili status kandidata za EU, te pitanje NATO-a. U ovom mjesecu se događa i susret NATO-a u Chicagu, ali po ovom pitanju ne trebamo biti previše optimistični.

I BiH uskoro izlazi na europske granice, dolaze novi izazovi. Očekuju li nas problemi?

S obzirom da BiH izlazi na europske granice, za godinu dana susret će se s potpuno novim izazovom schengenskih barijera oko nas, ali i upravo s pitanjem naše pripremljenosti za to. Mnoga pitanja su otvorena, a ona mogu opteretiti odnose sa susjedima. S obzirom da naša unutarnja nepripremljenost za jedan takav proces može dovesti do takvih stvari, očekujem da će se i o tome razgovarati u Bruxellesu. Ne bi me iznenadilo da razgovaramo i o socijalno-ekonomskom aspektu jer ako želimo koristiti sredstva iz EU fondova, onda moramo prihvatiti standarde koji su postavljeni za zemlje kandidate.

Ovisi li od unutarnjih odnosa i spremnost BiH za ulazak u EU?

Meni je veoma bitno kako urediti odnose u BiH, kako bismo bili spremi za ulazak susjedne Hrvatske u EU. Tu veoma malo radimo jer se bavimo sami sobom. Zato bih želio da u ovom mjesecu rekonstruiramo Vladu FBiH, završimo pitanje proračuna i okrenemo se prihvaćanju standarda koji važe u EU kako ne bi bilo blokada na granicama. Ako to nismo u stanju uraditi, ne vidim mogućnost da uopće komuniciramo s tim dijelom svijeta.

Dugo se razgovara o rekonstrukciji Vlade FBiH ?

Mi smo uvjereni da Vlada FBiH djeluje neustavno, jednostavno da je nelegitimna jer je zasnovana na privremenoj odluci visokog predstavnika. Vijeće za implemenciju mira šalje poruke o budućem korištenju bonskih ovlasti, odnosno poruku da se odluke ne bi trebale više nametati, a Vlada FBiH djeluje upravo na tim ovlastima. Sigurni smo da je taj proces do sada trebalo završiti. Mi o rekonstrukciji Vlade FBiH intenzivno pričamo već šest-sedam mjeseci. U posljednje vrijeme bez medijske pozornosti. Mislim da je to interes svih onih koji žele napredak u BiH. Ako to ne uspijemo uraditi sada, to jasno govori kakvi su planovi pojedinaca u BiH.

Kažete da je taj proces do sada već trebao završiti. Gdje su problemi?

Istini za volju mi kao zagovornici tog procesa smo ostavili jedan termin kao vremenski okvir do kojeg ga ima smisla završiti. Nema smisla razgovarati o Vladi FBiH i baviti se lokalnim izborima. Znači, o ovoj temi možemo razgovarati još nekoliko dana, a treba vidjeti i kada će se proglasiti lokalni izbori. Mi nakon toga više to pitanje nećemo isticati kao takvo. No, ako se rekonstrukcija dogovori, to će biti još jedan dodatak odnosima unutar šestorke.

Problem Vlade FBiH mogao bi imati refleksije i na druge razine vlasti u BiH? Što se može dogoditi?

Mogli bi imati problem suradnje po cijeloj vertikali, na svim razinama. Od Vijeća ministara, Vlade FBiH, pa do županijske vlasti. Uvjeren sam da i problem oko proračuna može ubrzati proces rekonstrukcije Vlade FBiH.

Aludirate na sukob među bošnjačkim strankama. Može li se on prenijeti na stranke šestorke!?

Mi ćemo biti obazrivi oko toga, ne želimo biti oni koji će arbitrirati u sukobu nekih drugih stranaka unutar šestorke. Želimo biti partneri. Mi nismo birali predstavnike Bošnjaka ili Srba, kao što ne dopuštamo da netko bira predstavnike Hrvata.

Vijeće za provedbu mira je protiv toga da se u budućnosti koriste bonske ovlasti od OHR-a. Mnogi misle da BiH tako ne može funkcionirati. Kakav je vaš stav?

Naravno da možemo funkcionirati bez bonskih ovlasti i nametanja rješenja. Međutim, stvorena je navika da tu postoji netko izvana i onda se ide po logici zašto bi se mi bavili stvarnim potrebama naroda u BiH kada imamo nekog arbitra kojem dajemo da nam donosi zakone.

Mislite li kako bi BiH bila funkcionalnija bez nametanja rješenja, odluka…?

Da smo prije 4-5 godina imali potporu PIC-a za ulogu OHR-a u BiH, uvjeravam vas da bi bilo puno manje problema, funkcionirali bi kao država. Imali bi jasna pravila što ako se vlast ne uspostavi za 30 dana, što vrijedi u drugim zemljama. Znala bi se uloga Izbornog povjerenstva. Ako nije napravljena vlada za od 30 do 60 dana, izbori se ponavljaju. Imate proces koji treba ispoštovati. Tada mi ne bismo imali prostora za alibi politiku niti bi bilo mjesta za alibi političare.

Govorite i o ponašanju domaćih političara. Mislite li da bi sve lakše dogovorili bez pritiska međunarodne zajednice?

Danas je vrijeme za odgovorne, odvažne, oni koji su spremi do kraja sebe ispuniti u politici, da riješe probleme i tada bi bili u prilici da sjedimo danima i rješavamo problem. Vijeće ministara smo dobili nakon 17 mjeseci. Tvrdim da smo isto mogli uraditi za mjesec dana da se nije kalkuliralo da će OHR u nekoj fazi pritisnuti HDZ kako bi se popustilo. Što prije prestane korištenje bonskih ovlasti u BiH utoliko ćemo lakše rješavati probleme unutar BiH.

Mostar još uvijek osjeća posljedice namenutnog Statuta. Može li se uopće postići kompromis na lokalnoj razini kojim bi se riješila višegodišnja kriza?

Mostar smo toliko zakomplicirali u posljednjih desetak godina da se danas realno postavlja takvo pitanje. Dopustili smo još prije deset godina da visoki predstavnik donese mjere, opet privremeno rješenje, prijelazno rješenje Statuta Mostara. Da smo se tim pitanjem bavili prije deset godina, Mostar bi bio kao svaki drugi grad u BiH, ne bi bio “grad slučaj”. Bojim se da se na lokalnoj razini taj dogovor ne može postići, upravo zbog one alibi politike.

Ponovno govorite o odlukama Visokog predstavnika!?

Imamo odluku visokog predstavnika za koju je logično da je on i povuče. Isto mišljenje imam i u vezi s federalnom Vladom. Logično je da visoki predstavnik riješi pitanje koje je on nametnuo odlukom i stvorio problem.

Ali opet se ulazi u probleme s izborima. Kako naći kompromis?

Nažalost, to se sve događa uoči lokalnih izbora i imamo vremenski tjesnac. Uvjeren sam da će političke stranke odgovorne za Mostar iznaći rješenje kroz promjene Izbornog zakona. Zašto bi Mostar uopće bio prepoznat u Izbornom zakonu? Ako je tako, zašto na isti način ne bi prepoznavali Travnik i neke druge sredine u kojima su Hrvati manjina.

Mostar je vjerojatno jedna od rijetkih sredina u svijetu u kojoj se o odluci Ustavnog suda raspravlja, umjesto da se odluka provodi. Kako to komentirate?

Naravno. Slično, imali ste i odluku Ustavnog suda oko nadležnosti Federalnog ministarstva obrazovanja, a onda iza toga se uspostavi koordinirajuća uloga istog ministarstva. Znači, mi se i dalje igramo s konačnim presudama. Zamislite da se to uradi negdje u svijetu…

Postoje mišljenja da Vi i gospodin Tihić možete dogovoriti pitanje Mostara. Je li to rješenje?

Dok god postoji mogućnost da se neki Sulejman Tihić i neki Dragan Čović mogu dogovoriti oko Mostara, to nije dobro. Kolika god bila pojedinačna moć nekih predsjednika stranaka mi moramo stvoriti sustav i ljude na lokalnim razinama koji mogu pronalaziti najbolja rješenja.

HNŽ je primjer dobrog funkcioniranja partnerskih stranaka. No, je li tako i u drugim sredinama i na drugim razinama vlasti?

Mišljenja sam da šest stranaka mora imati kontinuitet na svim razinama vlasti. Inače, bez toga se ne može funkcionirati. Ono kako je krenulo na Vijeću ministara, pa i HNŽ-u je dobar primjer, ali vrlo brzo to se može raspasti kao kula od karata upravo zbog presječenosti na vrlo važnoj entitetskoj razini. Netko želi preuzeti sve na toj razini vlasti i ovo što se radilo zadnjih godinu dana jasno pokazuje namjere partnerske strane. Mi smo pokazali krajnje korektan profesionalizam, partnerski odnos u HNŽ-u. Na sličan način se ponašamo u Vijeću ministara. Međutim, ako ne bude niti koja to povezuje, bojim se da to neće dugo trajati.

Što je s uspostavom vlasti u HBŽ-u, ima li pomaka?

Vjerujem da smo u posljednjih 5-6 mjeseci propustili nekoliko prilika da riješimo ovo pitanje. Imali smo dogovor, kada završimo Vijeće ministara da će se riješiti i to pitanje. Opet je bilo neprincipijelnosti.

O kojoj neprincipijelnosti govorite, mislite na šestorku?

Stranke koje obnašaju vlast na državnoj razini moraju po istoj logici praviti vlast u HBŽ-u. Ne može netko sada iz šestorke kazati ja hoću biti na jednoj razini, na drugoj neću. To destabilizira odnose u šestorci. Ako bi zbrojili ruke članova šestorke u Livnu, imamo bez problema dvotrećinsku potporu i možemo završiti posao. Ista šestorka vrijedi i u Mostaru. Ipak, ne možemo surađivati samo na jednoj razini koja nekome odgovora, a na drugoj ne. Šestorka daje mogućnost da idemo ubrzano naprijed.

Jeste li krenuli u pripremu za lokalne izbore, koja su očekivanja?

Kroz najviša stranačka tijela usvojili smo strategiju. Čekamo proglašenje izbora da počnemo s radom. Naš cilj je da u svim sredinama u kojima žive Hrvati, HDZ BiH bude zastupljen. Kroz općinska vijeća, tamo gdje smo brojniji kao narod moramo imati većinu u vijeću, odnosno načelnike. Naš plan je da imamo 25 načelnika u BiH, danas ih imamo 17 zajedno s gradonačelnikom Mostara.

Ima li prostora za zajednički nastup na izborima sa strankama koje čine HNS?

Da, ako to bude operativno izvodljivo. Ako ne bude, HDZ BiH će izaći samostalno. U interesu Hrvata u BiH mi ćemo osobito za prostore gdje smo manje brojni nastojati motivirati sve one stranke koje žele s nama surađivati da idemo zajedno na izbore. S tim šaljemo poruku da smo interes naroda stavili ispred stranačkog. I po ovom pitanju nas jako košta neprincipijelnost Izbornog zakona.

Kao, naprimjer?

Na prošlim lokalnim izborima smo imali izmjene Izbornog zakona u tome da u svakom Općinskom vijeću mora biti predstavnik nacionalne manjine. U svakom Općinskom vijeću imate predstavnike manjine, a skoro jedna trećina općina nema predstavnika jednog od tri naroda. Mi ustroj BiH moramo mijenjati u načelu. Tri konstitutivna naroda su osnova. Ako ta tri naroda nisu zaštićena, kako se onda mogu štiti nacionalne manjine?

Broj Hrvata koji izlaze na izbore u BiH je u padu. Hoće li HNS pokušati popraviti tu sliku?

Mnogi su očekivali mnogo više od HNS-a. S pravom! Ali mnogi ne razmišljaju kakav je odnos drugih, osobito moćnijih prema organiziranju HNS-u. Mi smo stalno hodali po jednoj tankoj crti. Nismo smjeli pasti u zamku samouprave. Morali smo se predstaviti kao jedan organiziran narod koji promovira europske vrijednosti i pokušava sustavno riješiti pitanje jednakopravnosti. Naravno, HDZ BiH u tome prednjači kao stožerna stranka. Mi moramo naći dovoljno argumenata da aktiviramo svoje glasačko tijelo. Prije svega, na ruku nam ne ide socijalna slika u BiH, uopće odnosi u BiH, a najmanje nam odgovoraju odluke koje je donosio OHR.

Kako onda uopće motivirati ljude da glasaju na izborima?

Hrvati postavljaju pitanje kakvog smisla ima izlaziti na izbore ako će OHR odlučiti da nas u vlasti predstavljaju oni koji imaju dva do tri posto glasova svoga naroda. Mi se danas borimo protiv tih stvari i zbog toga bi prevrijedno bilo da OHR povuče svoju odluku. Da građanima kaže vi birate, vi odlučujete o svojoj sudbini, vi se pitate i izaberite koga želite. Uvjeren sam da ćemo uspjeti motivirati svoje glasačko tijelo kako bi izlaznost bila veća i kako bi shvatili da svojim glasom mijenjaju sliku BiH.

Bliži se Sabor HDZ-a Hrvatske. Kako gledate na ovaj događaj, s obzirom da je javnost, kako se vidi, jako zainteresirana?

Mi ćemo biti gosti na tome saboru na kojem nemamo mogućnosti da utječemo na izbore. Očekujem da će Sabor HDZ-a Hrvatske izabrati najboljeg među kandidatima. S te strane, ne želimo na bilo koji način utjecati na izbor novog vodstva. Ovaj proces traje jako dugo i želio bih da se HDZ Hrvatske konačno prestane baviti sam sobom i dobije predsjednika koji može povući stranku u jedan potpuno novi proces.

Odnos vlasti u Hrvatskoj prema BiH i Hrvatima u BiH sada je posve drukčiji, bolji. Kako gledate na odnos dvije zemlje i potporu Hrvatima?

Ohrabren sam načinom kako su Ivo Josipović i Zoran Milanović pristupili izgradnji odnosa dviju susjednih država. Velika je stvar kada danas imate tako kompetentne i dobronamjerne političare. Da su oni iz HDZ-a, neki potezi bi se možda tumačili na drukčiji način. I Josipović i Milanović žele partnerske i istinske prijateljske odnose s BiH i ne žele se miješati u unutarnje stvari BiH.

I predsjednik i premijer RH šalju istu poruku, inzistiraju na jednakopravnosti Hrvata u BiH te da ih predstavljaju legitimni predstavnici!?

Upravo tako, inzistiraju na jednokopravnosti Hrvata u BiH i na tome da legalni predstavnici Hrvata predstavljaju Hrvate. Utoliko je susret premijera Milanovića bio veći kada se susreo s predstavnicima HNS-a, čime je poslao poruku koga su Hrvati u BiH izabrali. Kada narod izabere neke druge, on će razgovarati s njima. On, kao legalist, uvažava onoga koga je izabrao hrvatski narod, i to je politički korektno ponašanje. I mi se tako trebamo odnositi prema vlasti u Hrvatskoj. Naš partner je samo onaj koga su izabrali birači u RH. Bez obzira koja su politička opcija.

Postoje li uistinu otvorena pitanja između BiH i RH?

Vlasti u Hrvatskoj danas imaju jedan poželjan odnos prema BiH i Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji ne otvara niti jednu spekulaciju. Neki vole reći da postoje otvorena pitanja. Ja volim kazati da pitanja koja su “još uvijek otvorena” treba rješavati kroz institucije dvije države.


VL Piše: Valentina Rupčić, Marko Karačić

Kategorije:HDZ BiH, Hrvati u BiH Oznake:
  1. Nijedan komentar do sada.
  1. No trackbacks yet.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s