Početna > HDZ BiH, Hrvati u BiH > Čović: BiH sa četiri multietničke federalne jedinice sa sjedištima u Mostaru, Banja Luci, Tuzli i Sarajevu

Čović: BiH sa četiri multietničke federalne jedinice sa sjedištima u Mostaru, Banja Luci, Tuzli i Sarajevu


DANI: Tokom nedavnog boravka u Njemačkoj ponovili ste da se HDZ BiH zalaže za uređenje BiH na osnovama 4 multietničke federalne jedinice čije sjedište bi bilo u Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci. Možete li nam malo detaljnije obrazložiti taj svoj prijedlog i da li ste o tome razgovarali sa političkim liderima?

ČOVIĆ: Prijedlog je star četiri-pet godina i produkt je delikatne rasprave o funkcioniranju BiH u to vrijeme. Naše je duboko uvjerenje da je rješenje prihvatljivo ili bi trebalo biti prihvatljivo svim stranama u BiH, naravno i međunarodnim institucijama, jer ono što nudimo mislim da uveliko nadilazi sadašnje uređenje koje je sa više aspekata problematično. Vjerujem da on ne dijeli BIH po bilo kakvim entitetskim crtama, on osigurava jedinstven ekonomski i pravni prostor, što je preduvjet za normalno funkcioniranje BiH i njen euroatlantski put, ali sa druge strane osigurava jednu nužnu mjeru kolektivnog i nacionalnog odnosno građanskog i pojedinačnog koje nam toliko treba da bi BiH profunkcionirala kao jedna normalna država.

DANI: Da li taj prijedlog podrazumijeva promjenu sadašnjih entitetskih granica?

ČOVIĆ: U razgovorima koje sam ja vodio sa predstavnicima drugih političkih stranaka i predstavnika oba naroda i međunarodne zajednice, nismo ulazili u raspravu oko toga kako bi trebalo izgledati granice, jedne, druge, treće ili četvrte federalne jedinice odnosno cjeline. Držali smo se one forme da su četiri, da osiguramo multietničnost u svakoj od njih, da forma organiziranja jedne odgovara drugoj, trećoj i četvrtoj, znači da bude jedan ravnopravan odnos, centri ili prijestolnice jedne, druge treće i četvrte bi bili Mostar, Sarajevo, Banja Luka i Tuzla i time smo poslali vrlo jasne poruke, a sve ostalo se da dogovarati. Znači, izbjegli smo zamku da raspravljamo o nekim novim granicama jer ideja nije podijeliti BiH nego osnažiti na ovaj način BiH.

DANI: Ali Vi znate za stav predsjednika Republike Srpske, on kontinuirano ponavlja da nema promjena granica RS-a, odnosno da se unutar Federacije BiH dogovore onako kako žele. Je li to pravedno, je li to moguće?


ČOVIĆ: Svako ima pravo na svoj stav. Vrlo je jasno granice Republike Srpske će se promijeniti onoga trenutka kada to bude želio srpski narod u RS-u, odnosno građani RS-a i predstavnici politike srpskog naroda u RS-u. Kada napravimo drugačije uređenje, jedno kvalitetnije uređenje koje će i te ljude motivirati da drugačije možda promišljaju o jednom takvom konceptu, tada ćemo moći u nekom drugom smislu praviti napretke. U ovom trenutku treba biti, ja bih rekao, praktičan, racionalan i dati šansu da BiH konačno profunkcionira. Da li imamo šansu u jednom kratkom vremenu otvoriti priču o NATO-u? Sada smo sve preduvjete ispunili. U Chicagu je kongres idući mjesec. Da li smo u stanju EU približiti sebi dovoljno, realizirati presudu Sejdić i Finci, pa postati kandidat? Da li ćemo takvim jednim procesom eurointegracija osigurati da više ne spominjemo granice, da su one u trećem planu, to je sada nešto drugo.

DANI: A šta ako jedan narod ima značajno više prava u odnosu na druge, a riječ je o Srbima u RS-u? Moraju se nečega odreći.

ČOVIĆ: To su realnosti političkog života u BiH. Ja ono što tražim za hrvatski narod ne mogu zakinuti bošnjačkom, srpskom ili bilo kom drugom. Znači mi moramo imati sustav i principe i ako nismo dosljedni tim principima oko suštinskih stvari u BiH, bojim se da radimo račun, što bi rekli, bez krčmara, nešto pokušavamo napraviti bez onih koji stvarno odlučuju. Da bi promijenili Ustav BiH mi moramo znati da moramo imati dvotrećinsku većinu u Parlamentu predstavnika jednog, drugog i trećeg naroda. Mi moramo na neki način motivirati predstavnike srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda da tražimo jedno rješenje koje će malo dugoročnije dati šansu da BiH napreduje.

DANI: U to ime valjda bi se neko nečega trebao i odreći.

ČOVIĆ: To moraju, prije svega, razumjeti i prihvatiti kao model predstavnici građana RS-a i srpskog naroda u Republici Srpskoj kao dominantne većine. Bez toga mi uzalud radimo posao, zbog toga je i moj ogromni napor da svakodnevno sjedim sa tim ljudima, razgovaramo o svim temama i vjerujem da to ide u jednom dosta dobrom pravcu bez obzira na ove okolnosti koje imamo danas kada je BiH u pitanju.

DANI: Trećeg oktobra 2010. obećali ste da će Mostar biti stolni grad hrvatske federalne jedinice. Je li neozbiljno obećavati nešto što ne možete ispuniti?

ČOVIĆ: Ja prije svega vjerujem duboko da organiziranje BiH kroz četiri federalne jedinice od kojih će jedna biti sa većinskom hrvatskom strukturom, multietničkom svakako, sa Mostarom kao jednim administrativnim sjedištem, je apsolutno realno, da nije nikakvo poigravanje sa osjećajima ni bošnjačkog ni srpskog ni hrvatskog naroda u Hercegovini i Mostaru. Koliko će nam trebati vremena da svi razumijemo tu realnost na sličan način da to zaživi kao koncept, vidjet ćemo, ali ja činim sve i to radim prije svega sa aspekta zaštite ljudskog, građanskog u BiH, nacionalnog u BiH. Ono što radim, radim za dobro čovjeka i kada dajem te izjave i ako sam kazao nekad da je Mostar administrativno sjedište hrvatske federalne jedinice, da je Mostar stolni grad Hrvata, on jeste danas stolni grad Hrvata. Tako ga mi doživljavamo, bez obzira kako ćemo ga mi stvarno naći negdje definiranim sa njegovom administrativnom pozicijom. Ali to ne znači da on ne može biti predstavnik ili administrativno sjedište i stolni grad bilo kojeg drugog naroda. Nažalost, Hrvati nemaju druge sredine gdje su na ovaj način koncentrirani kao što je to Mostar, pa je onda logično da kroz Mostar vide to kao svoje administrativno sjedište, svoj stolni grad i on je danas to koliko god se neko trudio da to zaniječe. To nije okrenuto protiv bilo koga, ja ću to još jednom kazati, nego upravo za dobro svih.

DANI: Je li onda Sarajevo stolni grad Bošnjaka?

ČOVIĆ: Pa to je evidentno. Koliko se god mi trudili to prikazivati na drugi način.

DANI: A Banja Luka Srba?

ČOVIĆ: I to je evidentno. To su evidentne stvari bez obzira kako će to ko doživljavati. Hoće li to iskazati ovim riječima kako ja to postavljam, ali danas u Sarajevu živi više od 90% Bošnjaka, pa što bi to drugo značilo. Jednako tako mogu kazati i za Banju Luku. Danas u Banjoj Luci živi, ja mislim, mnogo više od 90% ljudi srpske nacionalnosti i to su činjenice. Zato smo mi ponudili ovakvo rješenje, da bi se izbjegla podjela države i razmišljanje o podjeli države na tri nacionalna koncepta. Ovo je upravo malo drugačiji pristup.

DANI: Je li to znači da kao realitet treba prihvatiti činjenicu da se u RS vratilo 5% Hrvata i da je priča završena?

ČOVIĆ: Ja sam jedan od onih koji u svakodnevnim razgovorima sa predstavnicima političkog života u Republici Srpskoj, Katoličke crkve, gospodarstvenika Republike Srpske uvijek i otvaram ovo pitanje. Duboko vjerujem da mi samo na jedan korektan način, pošten način prema tim ljudima možemo stvoriti ambijent da se ti ljudi vraćaju. Koliko je realno danas nakon, dvadeset godina da se neko vrati ako su njihova djeca za to vrijeme postali ljudi koji su završili fakultete, uposlili se, rade nešto drugo, ako su otišli kao mala djeca sa područja Republike Srpske, koliko je realno da oni danas razmišljaju o svom povratku uvažavajući jednostavno poimanje života danas i tako dalje. Sa druge strane radimo sve kada je u pitanju pravna infrastruktura da nemamo sa te strane prepreka. Znači, sada se postavlja pitanje koliko smo ljudi danas motivirali da se vrate, odnosno još bolje koliko ljudi danas možemo motivirati i na neki način ih potaknuti da ne razmišljaju o odlasku iz BiH.

DANI: Jako vam je zamjereno što ste bili na proslavi dana Republike Srpske 9. januara u Banjoj Luci. Da li su tačna tumačenja da Vi na taj način vraćate uslugu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku za sve ono što ste iz saveza sa SNSD-om dobili do sada?

ČOVIĆ: Ja mislim da smo mi iz dogovora SNSD-a i HDZ-a zajedno napravili puno kao dvije stranke bez obzira kako će to neko komentirati, i ono što je meni drago da smo kroz taj dogovor, taj savez, kako vi kažete napravili jednu potpuno novu sliku o premišljanju politike Bosne i Hercegovine. Ja sam sto puta rekao i ja bih želio da na sličan način mogu napraviti dogovor sa još pet-šest političkih lidera u BiH, bilo bi mi drago. Zbog toga i oni razgovori koje smo vodili sa SDA prije par mjeseci u Odžaku, gdje smo, također, na sličan način razmišljali kako napraviti strateški dugoročnu suradnju i između dva naroda i između dvije političke opcije. Što se poziva na obljetnicu Republike Srpske tiče, već nekoliko godina idem na tu obljetnicu i nikome nije zasmetalo. Ne znam zašto je ovaj put zasmetalo, možda zato što je okrugla dvadeseta jubilarna i tako dalje. Devetnaesta recimo nije bila interesantna a bio sam i na devetnaestoj. Ja sam osobno vjerujem da ću i dogodine otići, ako me gospodin Dodik pozove, jer mislim da je to način da pošaljem vrlo jasnu poruku da mi ne okrećemo leđa svojim ljudima tamo. Znači to je potpuno drugačije gledanje na ovo. Ja ne mislim da mi možemo u Republici Srpskoj bilo što uraditi za Hrvate koji bi se trebali vratiti ako ratujemo sa predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj. Ja mislim obrnuto. Zbog toga smo učinili jako veliki napor da gospodin Davor Čordaš bude resorni ministar upravo za povratak u Republici Srpskoj.

DANI: Zlatko Lagumdžija i Vi ste nakon nedavnog susreta izjavama u javnosti davali utisak da su odnosi sada znatno bolji, ali iz opozicionih stranaka stižu primjedbe da je blokada vlasti države godinu dana i više trajala zbog sujeta dvojice političara. Vaš komentar.

ČOVIĆ: Ne znam na koju dvojicu se političara misle. Gospodin Lagumdžija ima jednu svoju viziju političkog djelovanja SDP-a i viziju političkog cilja i uloge bošnjačkog i druga dva naroda u BiH. Ja imam viziju na jedan drugačiji način. Ja sam osobno rekao vrlo jasno, a u ovom trenutku možda to sada izgleda prividno, a vi pravite ovaj intervju kada to izgleda prilično harmonično, vidjet će se vrlo brzo u slijedećih mjesec-dva, ako mi ne uspijemo riješiti ključna pitanja funkcioniranja vlasti u BiH, koja će biti odraz rezultata izbora od prije dvije godine, onda to ni izbliza neće izgledati harmonično. Tada će te možda postavljati potpuno drugačija pitanja. Ali ja ću opet nastojati biti principijelan.

DANI: Šta hoćete da kažete?

ČOVIĆ: Znači da smo mi vrlo jasno dali šansu jednom dogovoru na razini BiH kada su u pitanju svi oni silni zaostaci koji smo imali do prije šest, sedam mjeseci, proračun je usvojen, popis stanovništva, sustav državne pomoći, vojna imovina. Provedbu presuda Sejdić i Finci, fiskalni okvir za naredne tri godine, proračun za ovu godinu, ja duboko vjerujem da u roku mjesec dana ćemo to završiti. Trebao bi nam jedan pozitivan pristup, pozitivna sinergija od svih da bi to uradili, a onda se moramo posvetiti stvarnom funkcioniranju BiH. Zbog toga mi dajemo šansu ovom Vijeću ministara. Zbog toga sam ja kazao gospodinu Vjekoslavu Bevandi, jer je on prihvatio u ovom teškom vremenu da to radi, rekao sam da ću učiniti sve da ga oslobodim bilo kakve politike. To je teško provesti, ali pokušat ćemo tu politiku iznijeti iz Vijeća ministara da bi radilo logikom brojeva, ekonomske i socijalne stabilnosti, a da ovo političko nadmudrivanje, jer evidentno nije prestalo još uvijek, iznesemo iz Vijeća ministara BiH bar privremeno i da to predsjednici stranaka šestorke preuzmu na sebe.

DANI: Ali to je partiokracija.

ČOVIĆ: Može se i tako kazati, ali u ovoj Bosni i Hercegovini ništa ne funkcionira kao u normalnoj državi i ovo je put traženja rješenja. Možemo mi promijeniti taktiku i biti u poziciji u kojoj Vijeće ministara nijednu odluku neće donijeti. Nama je želja da u ovoj godini donesemo stotine zakona, koji bi dali šansu da živimo po evropskim normama bez obzira koliko smo daleko od Evrope. Naravno, možemo i drugačije. Možemo pustiti Vijeće ministara da ono preuzme odgovornost na sebe. Tada sam siguran da nijednu odluku neće donijeti. Oko svake odluke će biti nadmudrivanja. Mi ipak moramo stvoriti, jer smo mi zakuhali, jedan politički ambijent da se normalno radi.

DANI: Bivši pripadnici Oružanih snaga, koji protestuju pred zgradom Parlamentarne skupštine BiH. Jeste li razgovarali s njima?

ČOVIĆ: Naravno. S jednim dijelom da. Za mene je nezamislivo da mi danas nismo u stanju napraviti proračunsku ravnotežu za ovu kalendarsku godinu. Mi moramo razmišljati domaćinski na način da rashodovna strana ne može biti veća od proračunske. I točka. Kako ćemo to usuglasiti i gdje ćemo, da kažem, ispeglati te odnose, to je nešto drugo. Mislim da smo preskupa država do imamo administracije dva ili tri puta više nego što nam treba da bi funkcionirali kao normalna država. Dok imamo takve odnose, mi ne smijemo pasti u zamku da uzimamo kredite bez obzira o kojim uvjetima se radi i da na taj način isplaćujemo plaće i troškove.

DANI: Ali ljudi koji protestuju nisu za to krivi. Oni samo traže da se provede zakon.

ČOVIĆ: Krivi su oni koji su donijeli zakon. Mi smo i tada pogodovali jednoj skupini ljudi, zapravo glasačima, pa smo donosili zakone koji evidentno nemaju utemeljenja i zbog toga nisam za to da se to radi preko leđa tih ljudi. Ali je sasvim svejedno da li će ispred naših vrata biti grupacija policije, državne granične službe, carinika ili grupacija vojnika. Mi ne možemo rješavati problem jedne skupine, a ne rješavati drugu, treću, četvrtu, petu, koje su u sličnoj poziciji, samo je bitno kada će osjetiti svoju ugroženost. Mi moramo cjelovito sagledati poziciju Bosne i Hercegovine kako je ne bi zadesio sindrom Grčke ili neki mnogo gori.

DANI: Maloprije ste rekli da uskoro možemo razgovarati s novim setom pitanja, da može biti puno gore. Da li to znači da bi mogli uslijediti protesti koji bi mogli izazvati haos i anarhiju?

ČOVIĆ: Apsolutno. I onaj koji danas toga nije svjestan, onda ne vidi realnost. Mi moramo pokazati da smo svjesni te razine odgovornosti i da danas moramo uvoditi red, a ne da nam ga sutra neko iz Bruxellesa uvodi kada želimo napraviti korak prema Europskoj uniji. Jer ko je vjerovao prije dvije godine da će nestati pet-šest lidera Sjeverne Afrike. Takoreći preko noći su nestali. To su procesi koji se dešavaju. Mi te procese kao nagovještaje imamo već pet-šest godina u Bosni i Hercegovini. Ali i po tome je Bosna i Hercegovina specifična kao uređenje i zbog tog sam kazao da ako vrlo brzo ne počnemo rješavati ove probleme bez nadmudrivanja doći ćemo u te odnose koji su mnogo gori nego što su danas.

DANI: Bili ste prošlog mjeseca u Mostaru sa Zoranom Milanovićem, premijerom Hrvatske. Utisak je nekih da niste bili najsretniji sadržajem tog susreta. Uostalom izjavu za medije prepustili ste jednom od svojih saradnika. Možete li nam reći kakav je ishod bio tog razgovora?

ČOVIĆ: Potpuno je krivi zaključak. Možda je moj izraz lica bio tada neprimjeren trenutku. Mislim da su svi bili prezadovoljni načinom kako se vodio razgovor i temama o kojima smo razgovarali, te percepciji svih aktivnosti. Ja sam tražio da Republika Hrvatska prepozna Bosnu i Hercegovinu kao strateškog partnera taman da tu sutra ne živi nijedan Hrvat. Osim toga tražilo smo da se Hrvatska vrlo jasno očituje o jednakopravnosti hrvatskog naroda sa druga dva naroda. To ne smije biti miješanje u unutarnjopolitička pitanja Bosne i Hercegovine, jasno sam kazao. Rekao sam da o tome vodi računa, da ne upadnu u zamku, jer tu je Sarajevo sklono čim neko nešto negativno uradi prema Sarajevu, onda je miješanje u unutarnje stvari. Ako podržavate Sarajevo iz bilo koje pozicije, onda je to sasvim normalno. Ja mislim da gospodin Josipović i gospodin Milanović to vrlo dobro razumiju. I naravno, tražili su da legitimni predstavnici hrvatskog naroda budu u vlasti sukladno demokratskim principima u svijetu. Nezamislivo je da hrvatskog člana Predsjedništva dominantnom većinom od 90 odsto biraju Bošnjaci.

DANI: Spomenuli ste da Izborni zakon ne omogućava da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva. Jedno od rješenja koje se nudi je posredni izbor, izbor u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Međutim tome se protive stranke u RS-u, posebno SNSD. Zar Vi to, spominjući taj dobar savez koji imate s Miloradom Dodikom, niste uspjeli riješiti?

ČOVIĆ: Puno smo toga mi riješili čak i u tom dijelu. Naši zadnji razgovori koje smo imali u Banjoj Luci, kada je gospodin Dodik, bio domaćin šestorke, a ja ću biti vjerovatno zadnjeg tjedna travnja u Mostaru, vjerujem da ćemo tada biti u poziciji da javnosti iznesemo prijedlog izmjena Izbornog zakona, izmjena Ustava BiH, koji će biti prepoznat kao implementiranje presude Suda u Strasbourgu.

DANI: Koji Vam je najbliži prijedlog kad je riječ o izboru člana Predsjedništva?

ČOVIĆ: Indirektni izbor članova Predsjedništva BiH je prihvatljiviji Hrvatskoj demokratskoj zajednici, odnosno da se tri člana Predsjedništva BiH biraju u Parlamentarnoj skupštini.

DANI: A da li je Dodik oko tog rješenja malo popustio?

ČOVIĆ: A zašto spominjete Milorada Dodika?

DANI: Zato što Vam nedostaje entitetska većina za takvu izmjenu Izbornog zakona.

ČOVIĆ: Ja sam mislio da ćete nešto drugo kazati. Suština je da je ovo stav svih stranaka iz Republike Srpske. Oni su već donijeli odluku na Narodnoj skupštini Republike Srpske da se ide u direktni izbor jednog člana Predsjedništva iz RS-a.

DANI: Tako je loptica prebačena na Federaciju.

ČOVIĆ: Naravno. To je jedan dio političkog nadmudrivanja. Ja sam osobno uvjeren da imam dovoljno razloga za optimizam da ćemo naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima.

Mediji

I bit će kanal na Hrvatskom

DANI: Hoće li biti kanala na hrvatskom jeziku?

ČOVIĆ: Ja sam siguran da će biti. Nadam se da ćemo u narednih mjesec-dva u Vijeću ministara donijeti te odluke. Nadam se da ovaj put nećemo imati situaciju kao u Domu naroda prije nekoliko godina kada se bošnjački klub pozvao na vitalni nacionalni interes zato što su Hrvati trebali dobiti kanal na hrvatskom jeziku. Mislim da je danas klima sazrela da nikom ne smeta kanal na hrvatskom jeziku.

DANI: Da li je tačno da HDZ priprema otvaranje privatnog televizijskog kanala u Mostaru?

ČOVIĆ: Apsolutno ne. HDZ-u ne treba nikakva komercijalna televizija. Komercijalne televizije će otvarati privatne osobe. Hoće li to opet neko pokušati špekulirati oko mog imena kao što špekulira oko mnogih drugih stvari, ne želim se pravdati.

DANI: Da li je tačno da ste finansirali neke privatne televizijske kuće, te da je jedna od njih od HDZ-a dobila 200 hiljada maraka?

ČOVIĆ: Čović nije dao nijednu marku nekoj privatnoj televizijskoj kući ni kao Dragan Čović, ni kao predsjednik HDZ-a, ni kao predsjedatelj Doma naroda. Četvrte funkcije nemam.

Sudski proces

Sve ćete saznati u sudnici

DANI: I ovaj najnoviji sudski proces za zloupotrebu položaja protiv Vas u slučaju Lijanovići se privodi kraju bar u prvostepenom dijelu. Zašto niste reagirali na upozorenja koja ste dobijali od Filipa Andrića, Fuada Kasimovića, iz Carinske uprave i Ministarstva vanjske trgovine BiH?

ČOVIĆ: Sve što sam imao o tome kazati, kazao sam na prethodnom ročištu. Mislim da je pravo mjesto da o tome govorim sudnica. 11 godina političkog maltretiranja kroz montirane procese Draganu Čoviću bio je samo neuspio pokušaj osobnog i obiteljskog diskreditiranja. U biti, za to vrijeme smo napravili ogromnu štetu Bosni i Hercegovini. Ostalo ćemo pratiti kroz sudnicu. Ja sam od onih koji žele poštivati institucije ove države i kazati o njima ono što mislim tamo gdje treba.

Statut

Mostar je odgovornost međunarodne zajednice, koja je ovo i zakuhala

DANI: Najmanje dva prijedlog su na stolu kad je riječ o uređenju gradske administracije Mostara nakon što je Ustavni sud donio odluku. Kakvo rješenje nudi HDZ?

ČOVIĆ: Imamo mnogo više od dva prijedloga. Ima mnogo špekulacija, puno političke igre za javnost u Mostaru kako bi se dobili politički poeni. Sve ono što se danas radi u vezi Mostara, slika je Bosne i Hercegovine. Svi oni koji su prozivali HDZ 10 godina da čini sve da Mostar bude podijeljen grad, danas ako misle motivirati HDZ da bude na jednoj takvoj platformi, on to neće raditi. U to sam sasvim siguran. Mostar treba biti grad, odnosno jedinica lokalne samouprave kao bilo koja druga u Bosni i Hercegovini. Ne vidim zašto bi se izbori u Mostaru odvijali po jednom, a u drugim gradovima u BiH po drugom.

DANI: Očigledno je da će se do dogovora veoma teško doći.

ČOVIĆ: Dogovor se traži. Meni se čini da ga unutar Gradskog vijeća Mostara nećemo naći i da će to biti odgovornost međunarodne zajednice, koja je sve ovo zakuhala oko Mostara.

Piše: Duška Jurišić

Kategorije:HDZ BiH, Hrvati u BiH
  1. 1, Rujan , 2014 u 17:54

    Nice response in return of this query with solid arguments and telling
    everything concerning that.

  1. No trackbacks yet.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s